Obnovljivi izvori energije najvažnija su poluga u poslovima koji predstoje u energetskoj tranziciji, a energetika mora da preuzme razvojnu funkciju zaključeno je na panelu „Obnovljivi izvori energije kao prioritet razvoja energetskog sektora u Crnoj Gori i regionu“, koji je organizovan u okviru Simpozijuma EPCG NET 2022.
„Sa energetskom efikasnošću imamo rezultata u regionu, ali to nije dovoljno. Na ovom segmentu moramo da radimo jako puno. Mislim da će potrošnja biti značajno promijenjena u narednim godinama, a o decenijama da ne govorim. Proizvodnja će se morati prilagođavati okolnostima“, smatra Rajaković.
Kazao je i da je cijela tranzicija nemoguća bez dobre digitalizacije.
„Mi smo region koji je jako oslonjen na ugalj i moramo praviti radikalniji zaokret ka obnovljivim izvorima energije. U energetici bez integracije sektora ne vidim rješenje“, kazao je profesor Rajaković.
V.d. direktora Elektroprivrede Srbije, Miroslav Tomašević, objasnio je da je gas umjesto uglja kao bazni energent jako bitan i istakao da se sad put jasno trasirao i da su to obnovljivi izvori energije.
„Možda smo ih pretjerano stavljali u stranu, krijući se iza nekih zakonskih regulativa, kojekakvih planova. Sada više toga nema. Jasno je svima da obnovljivi izvori nemaju alternativu. Nama su dostupni sunce i vjetar. Srbija je do skoro 70 odsto svoje proizvodnje ostvarivala i danas ostvaruje iz termo sektora, na ugalj i nešto na gas“, kazao je Tomašević.
Smatra da štednja može da da brz rezultat.
„Sve je na dugom putu, ali njime idemo i znamo gdje idemo, ali ono što najbrže možemo su solarne elektrane, koje se znatno brže grade. Najzgodnije i najbrže rješenje je da sve kompanije ohrabrimo, priključimo sistem i moje viđenje je da sljedeće godine, ako sada krenemo u kampanju, možemo imati elektranu od 200 megavata“, objasnio je Tomašević.
Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske, Luka Petrović, istakao je da se zavaravaju svi koji smatraju da se već sljedeće godine može stvoriti energetska nezavisnot na ovim područjima.
„Mi kao Republika Srpska smo energetski nezavisni, jer imamo taj portfolio koji nam omogućava izvoz i malo lagodnije ulazimo u tranziciju. Ako svi uštedimo malo energije na energetskoj efikasnosti, ako oslobodimo energiju putem izgradnje solarnih panala, što možemo maltene uraditi u godini, onda ćemo doći do viškova električne energije, a to znači i do viška prihoda. Onaj ko uvozi će manje uvoziti, a onaj ko izvozi imaće veće benefite“, pojasnio je Petrović.
Ukazao je da Evropa nije snažno grantovima podržala obnovljive izvore.
„Investicija je jedini izlaz. Brza investicija su solarni paneli, a treba raditi na razvoju hidropotencijala i korišćenja vjetroparkova“, rekao je Petrović.
Rukovodilac sektora za Obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost Elektroprivrede hrvatske zajednice Herceg Bosne, Miroslav Nikolić, smatra da nove tehnologije nude ogroman potencijal, ali same ne mogu dati odgovor.
„Moramo promijeniti modele poslovanja, regulacije, pa i tržište za koje mislim da je jedan od uzroka trenutne krize, jer je neodgovarajuće. U svim segmentima moramo napraviti promjene“, kazao je Nikolić.
Izuzetan potencijal koji nude nove tehnologije su, kako je dodao, virtuelne elektrane.
„Ogroman potencijal je distribucijska mreža, ali moramo ići u automatizaciju, digitalizaciju i prema pametnoj mreži. Radimo na tome i ulažemo u to“, kazao je Nikolić.
Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske, Maja Pokrovac, smatra da je region izuzetno trom, jer je bio u komfornoj zoni i jer je postojala izvanredna elektro-energetska mreža, hidrocentrale.
„Svjesni smo šta moderna energetika znači. Energetika ovoj regiji omogućava ravnomjerni razvoj zemlje. Žalosno je i sramotno da nas je korona natjerala i da nas je natjerao rat u Ukrajini da razmislimo i da shvatimo da je najskuplja ona energija koju u svojoj državi nemaš. Nema skuplje od te energije“, rekla je Pokrovac.
Ono što će Hrvatska raditi je, kako je kazala, povezivanje energetike sa ostalom industrijom.
Direktor za razvoj i investicije Elektroprivrede Sjeverne Makedonije, Blagoj Gardajdžiski, vjeruje da je ta država na pravom putu, ali postoje dileme.
„Računica kaže da bi trebalo izgraditi oko dva gigavata vodonaponskih centara, još dopunskih 500 megavata vjetra da bi mogli supstituirati proizvodnju, koju danas imamo od uglja. To nije jednostavno. Mislim da ćemo, ukoliko svi odgovorni za energetsku tranziciju ne budu koncentrisani prema nalaženju rješenja, imati ozbiljnih poteškoća“, istakao je Gardajdžiski.
Vjeruje da će ono što je planirano kada je riječ o tranziciji i obnovljivim izvorima energije ići po planu ili malo sporije od planiranog, ali ozbiljan domaći zadatak se mora riješiti.
Dr Ilija Batas Bjelić iz Saveza energetičara Srbije primijetio je da postoji ogroman skepticizam u vezi s obnovljivim izvorima energije, u smislu njihove predvidivosti.
„Pod broj jedan je planiranje, a pod broj dva fleksibilizacija. Zatim povećanje interkonekcije. To je nešto što se pokazalao u svim simulacijama dobro. Tu je povezivanje sektora transporta i toplotne energije sa sektorom električne energije. To je ta sinergija. Diverzifikacija je poseban kvalitet energetskih strategija. Ona omogućava da ako neka tehnologija omane, da imate rezervu“, ukazao je Bjelić.
